Vranac
Vranac je najpoznatija crnogorska crna vinska sorta koja je raširena i u Hercegovini, Dalmaciji i Makedoniji. Grozd je velik valjkastog oblika, rastersit i duge peteljke. Bobice su velike i okrugle a kožica je tamno plava, jako obojena, tanka i glatka. Prosječna težina grozda je 150 – 350 g. Ovo je sorta dobre i redovite rodnosti i grožđe nakupi visok sadržaj sladora od 22 – 25 % i kiselinama oko 6 g/l, tako da vino dobiveno od ove sorte sadrži od 12 – 13,5 posto alkohola i ugodna je okusa. Mlada vina od vranca trpka su, napadna mirisa, gotovo divlja, a pripitomit će ih odležavanje u drvenim posudama, bilo u barriqueu, bilo u velikim bačvama. Dobro odnjegovani vranci snažni su i doslovce napune usta, a u berbama koje im daju više kiselina to mogu biti i vina prikladna za višegodišnja odležavanja.

Merlot
Zahvaljujući jako dobroj rodnosti i otpornosti na niske zimske temperature te napadima gljivičnih oboljenja ova je francuska sorta dosta raširena u svijetu . Srednje je bujnosti, mladice su srednje debele, internodiji su dugački i smeđe crvenkaste boje. Cvijet je hermafroditan, grozd je srednje velik, rastresit i piramidalnog oblika. Vina ove sorte su bogata alkoholom, ukupnim kiselinama, boja je rubinskocrvena s aromom šumske maline

Cabernet Sauvignon
Također jako raširena francuska vinska sorta koja je prisutna i u Hercegovini. Podjednako uspješno se uzgaja na dubokim i suhim tlima te nema posebnih zahtjeva za rezidbu. Dobre je otpornosti na gljivične bolesti. Ova sorta daje dobar i redovit rod sa sadržajem šećera u moštu do 23 %, i kiselinama od 7 g/lit. Vino ove sorte je rubinsko crveno, punog i skladnog okusa s prepoznatljivim bukeom koji je kod vinoljubaca dosta cijenjen.

Kambuša (Alicante Bouschet)
Kambuša je crna vinska sorta jako obojenog soka i spada u kategoriju bojadisera. Ova odlika joj osigurava mjesto među pratećim crnim vinskim sortama i koristi se kao komponenta vinima kojima ove odlike nedostaju. Čokot joj je srednje jakosti a mladice dosta duge i žuto smeđe obojene. Grozd je srednje veličine, čunjast i zbijen težine 150 do 200 g. Velike je i redovite rodnosti te osrednje kvalitete

Plavac mali
Iako u malim količinama, plavac mali uspijeva i u Hercegovini. Rodnost mu je redovita i dobra. Otporna je na gljivične bolesti. Bobica plavca malog ima debelu kožicu, čvrste je građe i ima puno sladora i svojstveno joj je kasno zrijenje. Zavisno od lokaliteta, alkoholnost joj je obično od 12 do 13,5 vol.%, blago je kiselo i kreće se od 4,5 do 5,5 g/l. Gusto je i stasito i ima visok sadržaj suhog ekstrakta (do 26 g/l). Plavci su izrazito južnjačka vina, gorkasta su i suhog okusa. Boja im je ljubičasto tamno-crvena s modrim refleksima a sortna aroma ne naglašena, diskretna i ugodna. Kroz povijest, to je bilo piće težaka, ali i ukras najluksuznijem stolu

Chardonnay
Chardonnay je vinska sorta bijelog grožđa. Uža joj je domovina pokrajina Champagne i Burgundija. Otporna je na sivu plijesan. Zbog svoje stalne rodnosti i zbog kakvoće vina dobivenog preradom njenog grožđa, proširila se manje-više po svim kontinentima. Zbog snažna rasta odgovara joj dugi rez. Bobice su joj ugodno kisele i pune soka koje moraju neposredno poslije berbe biti vinificirane. Vina chardonnay su izvrsna osnova za proizvodnju pjenušca.

Bena
Bena je bijela vinska sorta grožđa. Normalne je i redovite oplodnje. Sazrijeva u prvoj polovini rujna i prosječna masa grozda je oko 130 grama. Ovo je sorta za toplije krajeve i veoma je otporna na plamenjaču i pepelnicu – bolesti vinove loze. Uz kratku rezidbu daje dobar urod. Može uspijevati na slabijim tlima i nepovoljnijim položajima jer je veoma izdržljiva. Mošt Bene sadrži 16 – 22 % šećera i 4, 9 do 7, 8 promila ukupnih kiselina. Vino od čiste Bene osrednje je kvalitete jer sadrži manje alkohola nego vino od Žilavke. Bena slast krkošije i žilavke, ali zbog većeg sadržaja kiselina dobar je dodatak vinu Žilavka – u manjem postotku. Može se koristiti za jelo u svježem obliku.

Krkošija
Sazrijeva u trećoj epohi kao i Žilavka i ima neredovitu oplodnju zbog pojave anomalija u građi cvijeta. Težina grozda varira od 100 do 200 g. Odgovara joj kratka rezidba te voli propusna zemljišta s dovoljno vlage, kakve su uglavnom crvenice zemlje na prostorima Brotnja, Dubrava i oko Ljubuškog. Slabije podnosi sušu i neplodna tla. Na plodnim zemljištima daje grožđe dobre kvalitete s dobrim sadržajem šećera i kiselina tako da se može reći da je ova sorta izdašna u količini šećera čiji se postotak sličan kao i kod žilavke, s tim da su kiseline nešto veće. Daje vino zelenkasto žute boje s dobrim ekstraktom, bez arome i nijansom trpkosti. U čistom sortnom sastavu ne predstavlja neku kvalitetu, ali miješanjem u pogodnom omjeru sa žilavkom može se postići dobra i kvalitetna mješavina. To je njezina najveća vrijednost.

Smederevka
Smedervka je bijela vinska sorta koja je dobila ime po Smederevu u Srbiji. U Hercegovinu je introducirana sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući vrlo dobroj rodnosti i visokom randmanu. Zbog niske alkoholnosti (10 do 11 %), kiselkasta okusa te svoje slamnato žute boje ulazi u sastav stolnih vina kojima tržište obiluje.